Čovjek je stvoren za kretanje. Naš lokomotorni sustav, sustav za pokretanje, žudi za upotrebom. Stvoren je od skeleta (što uključuje kosti, ligamente, tetive i hrskavice), te mišića potrebnih za njihovo pokretanje. Lokomotorni sustav treba doživljavati kao polugu koja pokreće i održava zdravlje našeg organizma. Osjetljiv je na vanjske podražaje i vrlo je prilagodljiv svemu što se od njega očekuje. Što ga više koristimo i stavljamo pred njega izazove, time povećavamo njegovu izdržljivost. S druge strane, što više sjedimo, ležimo i ne koristimo ga, smanjujemo mu podražaje i otpornost.
Kako je sve povezano u tom našem fenomenalom organizmu možemo zaključiti da usporeni, neiskorišteni i lijeni lokomotorni sustav dovodi do slabljenja, bolesti i raznoraznih problema u ostalim sustavima. Posebno loše utječe na organe probavnog trakta, srce i pluća, te sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, kao i samog središnjeg živčanog sustava, posebice mozga. Moderno doba u kojem je sve “servirano na tacni” dovodi do sve manjeg korištenja vlastitog tijela kao osnovnog pogonskog sredstva, a time smo izloženiji preuranjenim degenerativnim promjenama na koštanim strukturama, nedovoljnoj i nepravilnoj mišićnoj aktivaciji, debljanju i slaganju masnih naslaga, te ukupnom lošem stanju i nezadovoljstvu.
Iskorištavanjem potencijala koje ima naš sustav za pokretanje i poboljšavanjem njegove kondicije, pomažemo si u prevenciji raznoraznih bolesti i općenito radimo na podizanju kvalitete življenja i postizanju ukupnog dinamičkog balansa cijelog organizma.
Podizanje kondicije ne znači samo odlazak na intenzivan trening, trčanje, skakanje..čak ne moramo raditi ništa teško, ni eksplozivno…možemo samo krenuti s hodanjem! Hod kao najosnovniji ljudski pokret, često je zapostavljen, podcijenjen i zaboravljen. Davno smo naučili hodati i doživljavamo to kao nekakav automatizam i ne razmišljamo o načinu hodanja, nego samo idemo.
Promotrite malo sebe i ljude oko sebe. Pogledajte koliko se svi različito krećemo, te kako imamo različita držanja tijela. Sigurno smo kroz život promijenili nekoliko način hodanja uslijed različitih utjecaja – obuće koju nosimo,možda nekih zadobivenih ozljeda, bolova u određenim dijelovima tijela, stanja našeg uma, te samih uvjerenja o tome kako izgledamo dok hodamo tijekom odrastanja (možda smo nekad htjeli biti elegantni, zavodljivi, manekenski hodati, a nekad face, frajeri…)
Naučimo ponovo hodati na pravilan način.
Pravilno hodanje:
Hodajući korak je valjkasta kretnja stopala u kojem prvo stajemo na petu, pa prenoseći težište sredinom stopala, prebacujemo se na prste, preko kojih se aktivno odgurujemo od podloge i pravimo novi korak. Dok razmišljate o stopalu i načinu kako gazite, osvijestite da želite biti podjednako oslonjeni na njegov unutarnji i vanjski brid.
Tijelo bi trebalo biti uspravno, bez naginjanja naprijed ili nazad, kako bi hodali lakše i ugodnije, te spriječili eventualne bolove u lumbalnom dijelu. Samim tim ćemo omogućiti pravilnije i lakše disanje.
Pogled bi trebao biti usmjeren 3 -5mm naprijed, a ne u pod neposredno ispred nogu.
Ruke bi trebale biti opuštene u laktovima radeći naizmjenični, dinamični pokret iz ramena, zajedno u ritmu s nogama, kako bi uštedjeli na utrošku energije i održali dobru ravnotežu. Usklađujući i koordinirajući suprotne strane, desna ruka -lijeva noga, lijeva ruka – desna noga.
Duboki trbušni mišići bi trebali biti aktivni i pomagati nam u hodu, držeći pravilnom našu tjelesnu posturu i stvarajući tako potporu kralježnici.
Glava izdužena, vrat i ramena što opušteniji.
Šetnja je super,kao i svaki boravak vani, na zraku, ali razlikujemo šetnju od hodanja. Hodanje kao rekreativna aktivnost ima nebrojene pozitivne učinke na naš organizam, pa pokušajte pretvoriti šetnju u aktivno hodanje kad god to možete. Hodanje je odlično za sve dobne skupine, nema uopće negativnih nuspojava.
Benefiti hodanja:
- jača muskulaturu i gustoću kostiju
- poboljšava pokretljivost i cirkulaciju
- poboljšava rad probavnog sustava
- povećava kondiciju i aerobni kapacitet
- čuva zdravlje srca i smanjuje rizik od srčanog udara
- doprinosi zdravlju krvožilnog sustava i pluća
- regulira tjelesnu težinu
- smanjuju stres, nemir i napetost
- prevenira osteoporozu i dijabetes
- pomaže u liječenju visokog krvnog tlaka i artritisa
- poboljšava funkciju moždanih vijuga
- pridonosi očuvanju funkcionalnosti i zdravlja bubrega
- produžuje životni vijek
- poboljšava raspoloženje, smanjuje nesanicu i pomaže u liječenju depresije
Bilo bi sjajno kad bi se pokrenuli. Iskoristite svaku priliku i svakih par minuta koje imate na raspolaganju.Promijenite navike.
Ne morate svuda ići autom ili javnim prijevozom, krenite malo ranije i hodajte do posla, grada, trgovine,prijatelja…ili bilo gdje da idete. Ako ste osoba koja se uopće ne kreće, počnite laganim tempom, pa postepeno povećavajte i dužinu i vrijeme.
Važno je uspostaviti dobar ritam hodanja, slušati svoje tijelo, uskladiti brzinu hodanja sa stupnjem naše kondicije i samim tim našeg aerobnog kapaciteta. Trebali bi hodati umjerenim koracima (ni prevelikim, ni premalim), žustro, ali zadržavajući normalan ritam disanja. Normalnim dahom se smatra mogućnost disanja na nos i izbjegavanje hiperventiliranja (držeći usta otvorena dok hodamo). Idealno bi bilo kad bi svaki udah i izdah bio na nos.Ako osjetimo preveliku zadihanost, povišen puls, tada počnemo izdisati na usta i smanjimo tempo, pokušavajući konstantno udisati na nos.
Razmislite o obući u kojoj hodate, ona bi trebala biti udobna, dovoljno velika i fleksibilna, da se stopalo može slobodno kretati. Znači hodanje u štiklama do posla – zaboravite! Nosite si rezervnu obuću.
Ubacite si vježbe za stopala dok ste kod kuće osvjestite svoje prste, dajte im prostora za mrdanje, hodajte u čarapama ili nekakvim šlapicama koje su mekane i nemaju tvrdu konturu. Hodajte na petama, na prstima, vanjskim i unutarnjim bridovima, nožnim prstima dohvatite nešto s podloge kad vam padne. Hodajte bosi vani, kad god to možete, po šljunku, pijesku, zemlji, travi…
Pijte dovoljno vode da ste dobro hidrirani prije hodanja.
Kad počnete hodati, zagrijte se prvo laganijim tempom, pa ubrzavajte. Možete se igrat s promjenom tempa hodanja, kombinirajte različitu vrstu terena po kojima se krećete. Dajte si izazova, mijenjajte i nagibe, hodajte uzbrdo što više. Idite u šumu, brda, planine!
I naravno, od svega ovoga, nađite bar jedan razlog da od danas počnete hodati, a ne deset izgovora zašto to ne možete učiniti!
Jednostavno je, HODAJTE!
