Gošća bloga: Maja Vidaković, mag.psych., Mentalni trening
Odluke o promjeni obično započinju ponedjeljkom, a najpopularnije su ipak one novogodišnje i proljetne kada nam je jedini cilj dobro izgledati na plaži, impresionirati druge ili uvjeriti same sebe da je ovogodišnja odluka trajna. Međutim, nakon godina i godina privikavanja na jedan životni stil, bez previše preispitivanja i pripreme, donosimo odluku o nekom novom stilu kojeg od sutra živimo. Nedovoljno vremena, nedostatak pripreme i neadekvatna podrška glavni su razlozi zašto promjene ne uspijevaju dugoročno i zašto u promjeni uspijeva samo nekolicina ljudi. Kako biti jedan od nekolicine tih „sretnika“ koji ustraju u svojoj novogodišnjoj odluci?
Motivacija je stanje ili proces unutar pojedinca koji potiče, održava i usmjerava ponašanje prema određenom cilju, a o njemu zaključujemo opažanjem ponašanja. Na pitanje motivacije važno je gledati iz više različitih smjerova zato što svaka osoba ima svoj jedinstveni set potreba, motiva i želja. Kad bi gledali na motivaciju kao na jednostavni konstrukt koji se može potaknuti kod svih na jednak način, bili bismo u krivu i ne previše uspješni. Osim toga, ljudi se adaptiraju i ono što je vrijedilo jučer, danas više ne vrijedi.
Motivi koji nas pokreću mogu dolaziti iz nas samih (intrinzično) i/ili iz okoline (ekstrinzično).
Intrinzični motivi kao što su želja za zdravljem, osjećaj zadovoljstva, probijanje osobnih barijera ili vjera u težak rad i trud, relativno su stabilni kroz vrijeme, neovisni o uspješnosti izvedbe te će manje rezultirati negativnim ishodom. Ekstrinzični motivi kao što su novac, slava, uspjeh, nagrade ili pohvala drugih, brz su način motiviranja, ali jednako tako kratkoročan i nekonzistentan način koji može imati i neželjene nuspojave. Naime, ponekad takva motivacija može zasjeniti onu unutarnju pa je potrebno sve više i više pohvala ili nagrada kako bismo ostali motivirani. To ne znači da je vanjska motivacija loša, samo treba biti oprezan pri korištenju takvih oblika motivacije. Tako primjerice netko može biti motiviran za vježbanjem zbog zdravlja (intrinzično), ali kad je jako naporno na treningu, treba mu pohvala (ekstrinzično) kao brzi i dodatni način motivacije.
Ciljevi su iznimno snažni motivatori i pokretači ponašanja pojedinca. Međutim, važno je ispravno postaviti ciljeve poštujući određena pravila. Pravilno postavljen cilj trebao bi biti specifičan, mjerljiv, dohvatljiv, osobno važan i vremenski određen (tzv. SMART cilj). Ako pravilno postavite ciljeve, puno je veća vjerojatnost da ćete ih i ostvariti. Također, dobro je dugoročne ciljeve podijeliti na manje (kratkoročne) ciljeve i svakodnevne zadatke koje možete dostići na svakom treningu. Na taj način održavamo motivaciju svakodnevno i svaki dan smo korak bliže ka ostvarenju svog dugoročnog cilja. Tako naš vježbač iz prošlog primjera može imati cilj doći sa 75 kg na 70 kg do lipnja ove godine. Taj je cilj specifičan, mjerljiv, dohvatljiv te vremenski određen. U tom slučaju kratkoročni ciljevi mogu biti npr. vježbati 3 puta tjedno, svaki dan hodati na posao umjesto ići autom, zadnji obrok u danu imati u 18 sati, svaki dan doručkovati smoothie, jesti do 1600 kalorija dnevno i sl.
Važno je znati da izvedba nije u potpunosti pod našom kontrolom i na nju utječu mnogi drugi faktori (npr. umor, raspoloženje, razina uvježbanosti, kondicijska pripremljenost…). Stoga se treba usmjeriti na ono što je pod našom kontrolom, a to je trud ili angažman. Angažman možemo koristiti kao motivator i iz njega crpiti zadovoljstvo. Sportaši koji su visoko angažirani na treninzima, u slučaju uspjeha, doživljavaju puno veću satisfakciju postignutim od sportaša koji nisu bili angažirani. Tako visok angažman može biti jedan od ciljeva za trening, a moguće je i mjeriti angažman kroz tjedan pa vidjeti kako napredujete.
Naš vježbač je prvi tjedan imao prosječni angažman 60% te je shvatio da je nezadovoljan time i da tako neće dostići svoj cilj pa je angažman u drugom tjednu porastao na 75%, a u trećem na 85%.
Trud je povezan s vrijednostima. Vrijednosti su temeljni ciljevi koje pojedinac želi ostvariti u svom životu. Postavljanje i definiranje vlastitih vrijednosti vodi sigurnom uspjehu jer na taj način definiramo ono što u biti jesmo. Odustajanje od vlastitih vrijednosti znači odustajanje od sebe, a to rijetko činimo. Na taj način, naši ciljevi postaju naša osobna misija i veliki izvor motivacije. Primjer je i naš vježbač čije su vrijednosti trud i upornost pa nije neobično da ga je angažman od 60% činio nezadovoljnim.
Brojni su faktori koji mogu pomoći u izgradnji dugotrajnog i stabilnog osjećaja motiviranosti, a nabrojali smo samo neke od njih. Koju god strategiju da izaberete, na dobrom ste putu izgradnje ispunjene i samouvjerene osobe. Sretno!
